Uspeh ne dolazi slu?ajno Å tampa

Uspeh ne dolazi slucajnoMetod samoispitivanja Bendžamina Franklina    
Autor: Milorad Simi?
godina: 2009.
strana: 96,
povez: mek,
format: A-5
Cena: 440.00 rsd // 3,80 EUR


?italac kome ova knjiga do?e do ruke treba da ima u vidu da se radi o krajnje priru?nom i prakti?nom štivu, gde ?e na jednom mestu na?i mudre pouke i savete o uspehu.
U životu svakog ?oveka postavljaju se tri osnovna zadatka koje neizbežno mora da prihvati i da ih na najbolji mogu?i na?in rešava, jer oni ?ine samu suštinu njegovog života.
Ta tri zadatka su:

  • Izbor zanimanja
  • Li?no i profesionalno obrazovanje i
  • Ponašanje – odnos prema sebi i prema drugima

Izbor zanimanja je jedan od najzna?ajnijih odluka koju treba da donesemo. U tome ne bi smelo da se pogreši.

Li?no i profesionalno obrazovanje su dva uporedna i istovremena procesa. Li?no obrazovanje bi trebalo da bude usmereno na formiranje li?nosti koja treba da bude karakterna i odgovorna osoba, prema radu, prema svojim obavezama i prema ljudima sa kojima radi mora da sara?uje.
Prof. Vladeta Jeroti? najbolje je definisao li?nost-razliku izme?u ?oveka i li?nosti. On kaže: „Glavni cilj je da od individue koju posedujemo ra?anjem, postanemo li?nost. Individua je data, a li?nost zadata. Svi ljudi su individue, ali nisu svi li?nosti.“
Pod profesionalnim obrazovanjem podrazumevamo potrebu da se stalno usavršavamo u zanimanju koje smo odabrali. Pri tome je bitno naglasiti da se iz ukupnog našeg u?enja i školovanja koje smo stekli, opredelimo za jednu temu kojoj ?emo se potpuno posvetiti svim svojim bi?em kako bi u njoj uspeli da se izdignemo do savršenstva.
Ponašanje prema sebi i prema drugima je posebna veština koja se u?i, sti?e i koriguje tokom ?itavog našeg života: u porodici, školi, u radu i druženju sa ljudima. To su faze kroz koje prolazimo, u kojima sti?emo nova životna iskustva. Oboga?uju naš život, doprinose da svoje ponašanje i postupke, kao i ponašanje i postupke drugih ljudi, bolje procenjujemo.
Samoispitivanje je metod, jedna vrsta meditacije, u kojoj, sa distance, analiziramo naše postupke i postupke drugih, odnosno naša ose?anja i emocije i ose?anja i emocije drugih. To doprinosi da postajemo bolji, ostvarujemo emocionalnu ravnotežu koja nam štiti zdravlje i koja omogu?uje da imamo dobre odnose sa drugim ljudima bez obzira na njihove stavove i mišljenje.
O zna?aju samoispitivanja pisao je svojevremeno i naš ugledni profesor i akademik Bogdan Popovi?. On kaže:
„Potrebno je razviti sposobnost gledanja u samoga sebe, što dopušta da preko sebe, ?ovek upozna i druge. Treba znati posmatrati, treba videti i pravilno suditi o svim stvarima svoga opsega. Ne može se ?ovek preobraziti preko no?i, niti ste?i za jedan dan vrline koje mu nedostaju.
„?ovek mora da bude pošten prema samom sebi, pre nego što bude – i da bi mogao da bude, pošten prema drugima.“
I na kraju postavite sebi cilj koji odgovara Vašim sposobnostima.
Ne plašite se prepreka i neuspeha, jer cilj daje sadržaj životu, daje ?oveku snagu da prebrodi nezgode i bodri sve ?ovekove energije u službi odre?ene stvari.
SAMO ONAJ ?E NAPREDOVATI KO TA?NO ZNA ŠTA HO?E