Klasicizam u doma?oj arhitekturi XIX i XX veka |
![]() |
Autor: Goran Polovina Klasicizam u arhitekturi Srbije nedovoljno je istraena istorijska pojava, iako je znatno uticala na razvoj doma?e arhitektonske teorije i prakse. Osvetljavanje i vrednovanje dometa ovako vanog stila novije doma?e arhitekture omogu?uje da se rekonstruie precizna linija razvoja istorijskog nasle?a novijeg doba. Klasicizam je stil u umetnosti sa kraja 18. i iz prve polovine 19. veka, koji je ponovo afirmisao osobenosti arhitekture anti?kih uzora, oslanjaju?i se na racionalisti?ku filozofiju i nove drutvene okolnosti posle francuske buroaske revolucije. Bazira se na estetskim teorijama Vinkelmana, po kojima je lepota stvorena ve? u anti?koj umetnosti, sa osnovnim odlikama odmerenosti, simetrije, reda i jasno?e. Najbolje se moe okarakterisati njegovom maksimom plemenite jednostavnosti i tihe veli?ine. iroko prihvatanje novih estetskih normi u?inilo je da klasicizam postane me?unarodni umetni?ki pravac, naro?ito zastupljen u Evropi i SAD. U svim tim zemljama su podignute zgrade stilskih odlika po uzoru na anti?ke hramove, bez obzira kakva je bila namena tih zgrada. Gra?evine su monumentalne, dobro proporcionisane i harmoni?ne. To je stil sa kojim se arhitektura Srbije srela posle dobijanja odre?enih sloboda unutar Osmanske carevine i prvi je iskorak van granica tradicionalne balkanske gradnje. Malo zastupljen na samom po?etku, pre svega zbog ograni?avaju?ih ekonomskih i politi?kih faktora, klasicizam u Srbiji dobija puni zamah posle neto vie od pola veka, ovog puta kroz forme obnovljenog klasicizma, aktuelnog izme?u dva svetska rata. tavie, objekti podignuti u ovom periodu dali su pe?at centru Beograda i kao takvi postali su jedan od kamena me?aa srpske arhitekture. Svoju dugove?nost klasicizam, pored nesumljivih estetskih dometa koje je dostigao, duguje i korpusu ideja koje reprezentuje a to je, ne slu?ajno, odredilo da se najreprezentativnije dravne gra?evine izvedu u ovom stilu. Svako zrelo drutvo je kao svoje najvie ideale stavljalo razumnost i moralnost, a klasicisti?ka arhitektura je to uvek u sebi nosila i predstavljala, od svog nastanka krajem 18. veka, pa na dalje. ?ak su se i prete?e klasicizma u vidu anti?ke gr?ke i rimske arhitekture time vodile. Stvorena je kao arhitektura bazirana na moralnom kriterijumu, u vreme kada su se kreirale nove moderne drave, sa svim postulatima trodelne vlasti (zakonodavne, izvrne i sudske), kada se upravlja?ka mo? prenosila sa monarha na narod, kada je bilo potrebno da se konstituie demokratski sistem kao izraz volje gra?ana. Sa svim atributima prosvetiteljstva, ovakva arhitektura nosi u sebi ve?ite ideje pravednosti i ve?itu estetiku formiranu tokom dve hiljade godina. Struktura ovog rada, kojim se obra?uje tema, sastavljena je od sedam poglavlja, dre?i se principa od opteg ka posebnom. Redosled kojim se vri analiza je slede?i: I Uvod u prvom poglavlju ?emo se osvrnuti na razloge koji su se pojavili kao pokreta?ki motiv za izradu ovog rada. Definisa?emo problemski okvir i cilj studije. II Pregled dosadanjih istraivanja klasicizma u srpskoj arhitekturi u ovom poglavlju ?emo dati kra?i pregled dosadanjih bitnijih istraivanja srpskog klasicizma u doma?oj istoriji umetnosti. III Pojmovno odre?enje klasicizma; Na?ini istraivanja pojave klasicizma i njegovih osobenosti u ovom poglavlju ?emo osvetliti stilske osobine klasicizma, na?in na koji se to manifestuje, kako kroz formalne oblike, tako i kroz topoloke odlike gra?evina, zatim principe na kojima se bazira, sa analizom primera koji ilustruju navedeno. IV Nastanak klasicizma u Evropi, primeri. Kasnije pojave klasicizma u svetu. U ovom delu ?e se istraiti drutvena i ekonomska podloga koja je iznedrila atmosferu pogodnu za razvoj klasicizma, kako u vizuelnim umetnostima uopote, tako i u samoj arhitekturi. Prati?emo razvoj ovog stila, njegove uspone, krize i obnove, aktuelne do dananjih dana. Osvrnu?emo se na najizrazitije primere objekata epohe, analiziraju?i pojavne oblike u raznim zemljama zapadne, srednje i isto?ne Evrope i SAD. V Klasicizam u Kneevini Srbiji 19. veka, Kraljevini Srbiji 19. veka, Vojvodini 19. veka i Srbiji u okviru Kraljevine Jugoslavije u 20. veku. - U ovom poglavlju ?emo predstaviti razvoj stila u srpskoj arhitekturi 19. i 20. veka. Pre toga ?emo se upoznati sa drutvenim okolnostima, uslovima za razvoj klasicizma, kako u umetnosti, tako i u arhitekturi, za?ecima jasnije gra?evinske regulative i prakse u tek oslobo?enoj zemlji. Prostudira?emo primere izgra?enih objekata, u formalnom i topolokom smislu. Prati?emo pojave klasicizma, reteriranje i ponovno izbijanje u prvi plan krajem devetnaestog i tokom dvadesetog veka. VI - Zaklju?ak Iz svih analiza prethodnih poglavlja, izve?emo zaklju?ke o zna?aju istraene pojave sa istorijskog, sociolokog i estetskog aspekta. Tako?e, sagleda?emo kakve su mogu?nosti kori?enja iskustava ove studije sa projektantskog aspekta. VII - Literatura, izvori
|