Eksplozivne materije i njihove sinteze |
![]() |
Autor: Darko Obrenovi? Publikacija "Eksplozivne materije i njihove sinteze" se moe smatrati enciklopedijom svih do danas poznatih i manje poznatih eksploziva. Za svaki eksploziv dat je na?in njegove sinteze i kori?ena literatura. Knjiga predstavlja novinu u naoj stru?noj publicistici iz ove oblasti jer je sistematizovan veliki broj eksplozivinih jedinjenja uz detaljan pis jihove sinteze i moe biti od velike koristi profesijama koje su bliske vojnim i policijskim strukama . Knjiga se moe koristiti i kao udzbenik ili dodatna litratura na spcijalizovanim studijama za bezbednost i an drugim na kojima se prou?avaju jedinjenja opisana u knjzi. Takodje moe biti od koristi i stru?njacima u namenskoj (vojnoj) proizvodnji, koji s bave proizvodnjom eksploziva, njihvoom peradom i laboracijom u sredstva ratne tehnike. Knjiga je podeljenja u osam poglavlja. U svim poglavljima, pord svakog navedenog eksploziva, prikazan je njegov Cas br., hemijska formula i molarna masa. U glavi I prikazane su osnovne karaktersitike eksplozivnih materija, istorijski razvoj eksploziva, od po?etnih do dananjih veoma snanih konvencionalnih eksploziva. U glavi II priakzana je podela eksplozivinih materija prema na?iinu njihovog funkcionisanja, odnosno prema reimu razlaganja. kao primeri, priakzani su neki od naj?e?e kori?enih ekploziva i njihove ekpslozivne karakteristike. U glavi III data je sirovinska baza za dobijanje eksploziva: nitroestara, nitrojedinjenja i nitramina. Za dobijanje ovih eksploziva koriste se jake neorganske kiseline - azotna i sumporna, uz prikaz sinteze ovih kiselina. U glavi IV prikazani su estri azotne kiselie - nitroestri koji su vaan sastojak malodimnih baruta, raketnih gotiva kao privrednih eksploziva. Data je njihova opta formula i princip njihovog dobijanja. Prikazano je devet eksplozivnih jedinjenja, i njihove sinteze. U glavi V prikazana su aromati?na nitro-jedinjenja i na?in fukcionisanja smea kiselina (HNO3 i H2SO4) kao osnovnih agenasa za sintezu ovih ekpsloziva. Pored velikog broja malo poznatih eksploziva - nito-derivata benzena, prikazana je i sinteza trinitroluena i njegovih derivata. Trinitrotoluen je jedan od naj?e?e kori?enih eksploziva kao eksplozivno punjenje u municiji svih vojski sveta (opaska recenzenta). Opseno su obra?eni nitro-aromati ksilena, naftalena, od kojih je najpoznatiji heksanitrstilben. Dalje, nabrojani su nitro-derivati halo -benzena koji se koriste kao polazne supstance u orgnskoj sintezi boja, pesticida i nekih eksploziva. Uz svako jedinjenje prikazan je na?in njegove sinteze. U glavi VI prikazana je jedna od najna?ajnihih grupa eksplozivnih materija nitramini i nitramidi. Od nitramina najpoznatiji su tetril, heksogen i oktogen. I na kraju ove glave data je opirna bibliografija za svaki od navedenih eksploziva. U glavi VII prikazana su alifatska nitro-jedinjenja opte formule R-NO2,gde je R alifatski ostatak. Drugi nazivi za ova jedinjenja su nitroalkani ili nitroparafini. Prikazani su i nitroalkoholi nitrokarbonske kiseline. U glavi VIII prikazan je veliki broj inicijalnih eksploziva azida i fuminata, od kojih su najpoznatiji ivin fulminat, olovoazid i olovo stifnat. Inicijalni eksplozivi su izuzetno osetljivi na udar i trenje i koriste se u inicijalnim kapislama za izazivanje detonacije eksplozivnog punjenja. Prikazani su i organski inicijalni eksplozivi, derivati tetrazola, tetrazena, kao dodatka olovo stifnatu u neerozivnim inicijalnim smeama. Opsiani su organski peroksidi, koji su kao eksplozuivne supstance malo prou?eni i neorganski acetilidi. |