|
Autor: Prof. Dr Igor Janev Izdava?: AGM KNJIGA Godina: 2018. Br.strana: 500 Povez: TVRD/B5 Fotografije: crno bele ISBN: 978-86-88601-90-9 /sifra 1090 Cena: 2750,00 rsd //23,5 eur
Pdf sadržaj i odlomak
U okviru istraživanja politi?ke teorije u ovoj monografiji su obuhva?ene najbitnije doktrine i teorije države i prava. Naglasak u razmatranju je stavljen na savremenu politi?ku filozofiju i moderne pravce razvoja teorijske misli o državi državnom ure?enju i pravu. Istraživanja su pokazala da se nekoliko osnovnih pravaca u bitnim elementima politi?ke metodologije približavaju, pa je u?injen napor da se otkriju nedoslednosti, slabosti ili ograni?enosti postoje?ih doktrina i teorija i prona?u putevi mogu?eg razvoja i unapre?enja savremene nau?ne misli u ovim teorijsko - doktrinarnim ili metodološkim pravcima. Monografija je podeljena u pet glava posle kojih sledi vid sinteti?kog zaklju?ka.
U Prvoj Glavi izlaže se istorija klasi?nih politi?kih teorija koje zapo?inju od Platona i Aristotela, prožimaju Rimsku teoriju države i prava, zatim Srednji vek i Renesansu, i završavaju sa Liberalnim politi?kim teorijama države, ustava i prava. Zna?aj prou?avanja ovog šireg perioda je u ukazivanju razvojnih aspekata politi?ke misli kroz vekove i donošenje zaklju?aka o nastanku i razvoju državno - pravne misli i svesti neophodne za fundiranje savremene društvene i politi?ke filozofije i metodologije. Ve? iz Prve glave monografije možemo doneti ceo niz zaklju?aka o koncentrisanju teorije države i prava oko dva ili tri osnovna pravca, koji ?e dominirati u devetnaestom i dvadesetom veku.
U Drugoj Glavi monografije obuhva?ene su teorije koje po?inju od perioda Francuske buržoaske revolucije odnosno od Berka i Bentama, nastavljaju sa kasnim liberalizmom B. Konstana i A. Tokvila, dalje daju presek klasi?ne nema?ke misli (Kant, Fihte, Hegel) i nastavljaju sa idejama Marksa, Lenjina i drugih modernih teoreti?ara dvadesetog veka. Me?u modernim misliocima šire teorijske misli u okviru socijalizma je uvršten Lasal koji je smatrao da se i u sferi napretka svesti može primeniti zaklju?ivanje bazirano na dijalektici, koji je kao metod bio predmet neprekidnih osporavanja. U ovoj glavi su predstavljene i ideje pozitivista (od O. Konta nadalje), a na pozitivno - pravnom teorijskom planu posebno misao Dž. Ostina, ?ija je teorija bila kritikovana od moderne pravne nauke i misli. Predstavljena je, nadalje i Veberova teorija razumevanja sa metodskim konceptom ?idealnih tipova?, kao i njegovi vidovi (tipovi) legitimiteta.
Posebno mesto u ovoj Glavi posve?eno je Kelsenu koji je na jednoj strani unapredio razumevanje nekih dimenzija države kao pravnog entiteta, a na drugoj strani uglavnom jednostranim filozofskim tuma?enjima redukovao dimenzije misli o državi, pa i pravu. Me?u autorima koji su tako?e obuhva?eni analiti?kim prikazom su i Ni?e, ?emberlen, kao i totalitaristi (Musolini i Hitler). Pored klasi?nih politi?kih teorija u ovoj Glavi su izložene i osnove ustavne pravne nauke i ustavne pravne metodologije i doktrine. U ovom delu posebno je dat osvrt na ustavna pravna i politi?ka shvatanja na ameri?kom tlu.
U Tre?oj Glavi monografije razmotrene su one teorije koje dalje mogu razviti politi?ku filozofiju i teoriju (u narednom razdoblju ovog 21. veka). Ove teorije se nadovezuju na ideje prosvetiteljstva, klasi?nog i neoliberalizma (odnosno na Loka, Monteskjea, Konstana, Tokvila) i postavljaju u prvi plan pitanje pravde, i odnosa slobode, jednakosti i komunitarizma (zajedništva), kao bitnih vrednosti. Naglasak je dat na Dž. Rolsu i njegovom razumevanju pravde kao distributivne relativizovane kategorije. Posebno je ovde zna?ajna ideja autonomnosti izbora i raspodele onih dobara koje ljudi u svojim konkretnim uslovima (na fer osnovama) slobodno biraju i koja su u razmeni predmet transakcije.
?etvrta Glava monografije nastoji da iz drugog ugla sagleda nastanak države i prava, što nije dosada tretirano u okviru literature politi?ke i pravne filozofije. Prime?eno je iz prethodnih glava monografije da je zanemarena me?unarodna dimenzija nastanka države i da se do sada smatralo da je država nastala uglavnom dejstvom unutrašnjih razloga i pokreta?a. U delima Kara, Vajta i Morgentaua mogu se prona?i bitni razlozi za druga?ija tuma?enja, gde je za nastanak (i razvoj) bitno utvr?ivanje teritorijalne granice države. ..
U Petoj Glavi monografije je najpre razmatrano pitanje definisanja države i državnog prava kao režima, a ne samo odre?enog skupa ustanova. Zaklju?ci do kojih se došlo su upu?ivali na zasnivanje teorije države, koja bi se bazirala na dopunjenoj Opštoj teoriji sistema, koja uklju?uje nove hipoteti?ke principe. Analizom dometa primene teorije sistema, uvidelo se da nedostaje dijalekti?ka protivre?nost kao bitan razlog dinamike, pa je onda i ova grupa principa dijalektike uklju?ena u objašnjenja u okviru sistemsko - dijalekti?kog prilaza. ..
Recenzenti: Prof. dr Mile Raki? Dr dragan Markovi?, nau?ni savetnik Dr Vladan Stankovi?, nau?ni savetnik
|