|
Autori: Dr Mla?an ?uri? izdava?: AGM knjiga Godina: 2018. Br.strana: 563 Povez: mek Format: 24cm Fotografije: kolor Cena: 2750,00 rsd/23,5, eur
PDF sadraj i odlomak
Ova monografija je plod dugogodinjeg rada autora na osnovu najraznovrsnije literature i istorijski dokumenata.
U izlaganju se teilo da se prikau ne samo krupni doga?aji ve? i svi aspekti razvoja. Nisu se samo nabrajale prikupljene istorijske ?injenice ve? se tuma?ilo, pravila se sinteza koja omogu?uje da se saznanja o prolim doga?anjima mogu iskoristiti za izbegavanje greaka u budu?em razvoju. Sadrajem su obuhva?ena tri glavna dela. Prvi deo odnosi se na opti razvoj civilizacije, drugi deo obuhvata razvoj nauke kao celine i tre?i deo se odnosi na detaljan prikaz razvoja meteorlogije kao nauke. Ovim se elelo da ?italac stekne predstavu o irokom duhu na?unog jedinstva, i da se porue pregrade izme?u usko specijalisti?kih odaja, putaju?i da kroz njih prostruji snani dah jednog opteg duha ivota nauke.
Iz sadraja:
- Najranija prolost zemlje i atmoshere
- Meteorologija univezuma
- Po?ecii formiranja kopna, mora i vazduha
- Prvi ivot na Zemlji
- Menjanje sastava atmosphere
- Nova atmosfera i novi oblici ivota
- Ledena doba i razvoj prbvobitnog ?oveka
- Klima i razvoj civilizacije
- Kratak opteistorijski pregled
- Klima kao factor razvoja
- Opti uslovi u ranoj antici
- Zna?ajni periodi razvoja nauke
- Po?eci nauke
- Nauka u Joniji i ranoj Gr?koj
- Nauka u Aleksandriji
- Nauka u mra?nom periodu
- Po?ecii savremene nauke
- Vek genijalnih nau?nika
- Nauka u XVIII i XIX veku
- Rani razvoj meteorologije
- Po?eci meteorologije
- Mra?na doba
- Po?eci kvantitativne meteorologije
- Uvod
- Termometar
- Barometar
- Higrometar
- Kiomer
- Merenje vetra
- Po?eci meteorolokih merenja i osmatranja
- Uvod
- Po?eci meteorolokih merenja
- Prve mree meteorolokih stanica
- Osnivanje meteorolokih institute (zavoda) u svetu
- Osnivanje slubi prognoze vremena
- Po?etni podsticaji
- Leverjeov odlu?uju?i doprinos
- Svetli po?etak i tragi?ni kraj Fic Roja
- Sluba vremena u raznim zemljama
- Izu?avanje slobodne atmosfere
- Merenje pomo?u zmajeva
- Merenje balonima sa ljudskom posudom
- Sondiranje atmosphere pomo?u aviona
- Baloni bez ljudske posade
- Pilot baloni
- Radiosondana merenja
- Rane teorije o ciklonima i anticiklonima
- Teorije o nastanku oluja
- Putanje ciklona
- Anticiklon
- Prepoznavanje sila u atmosferi
- Po?eci razvoja hidrodinamike
- Gravitaciona sila
- Sila gradiejnta pritiska
- Sila trenja
- Centrifugalna sila
- Koriolisova sila
- Prva jedna?ina kretanja za fluide
- Laminarno i turbulentno kretanje
- Prvi pravi udbenik iz dinami?ke meteorologije
- Kasnije teorije ciklona i anticiklona
- Doprinos, J.Hana
- Margulesova teorija ciklona
- Metod analogija
- Proroci vremena
- Ketanja u atmosferi
- Opte o kretanju u atmosferi
- Opta cirkualcija atmosphere
- Polje pritiska i vetrovi
- Vrtlono kretanje vazduha
- Konvektivna kretnaja u atmosferi
- Atmosferski grani?ni sloj
- Bergenska sinopti?ka kola
- Prebergensko vreme
- Lajpcika kola
- Opti uslovi za razvoj meteorologije u norvekoj
- Tor Bereron dolazi u Bergen
- Oblaci i padavine
- Nova tehnika i novi podaci
- Vegener kao za?etnik nove ideje o oblacima
- Bereronov mehanizam
- Rast kapi sjedinajvanjem
- Razumevanje rasta kristala elda
- Naelektrisanje oblaka
- Modifikacija i kalsifikacija oblaka
- Pomo?na sredstva u meteorologiji
- Numeri?ke tablice i mehani?ka ra?unska maina
- Grafi?ka tehnika
- Maina za buenje kartica
- Analogni i digitalni ra?uanri
- Savremena meteoroloka tehni?ka sredstva
- O meteorologiji kod nas
- Stari zapisi o vremenu na Balkanu
- Prve knjige sa meteorolokim sadrajem
- Jaki?eva kvantitativna meteorologija
- Osnivanje katedre i podizanje Opservatorije u Beogradu
- Meteorologija u Srbiji do kraja I svetskog rata
- Rad Katedre i Opservatorije u periodu 1919-1947
- Razdvajanje meteorologije na fakultetsku i stru?nu delatnost
- Osnivanje studijske grupe i rad Katedre ya meterologiju na Prirodno matemati?kom fakultetu
- Dodaci
- Zna?ajni datumi u razvoju meteorologije
- Meteoroloki ekstremi
- Vreme stvara istorijske prekretnice
New layer... |