Matematika u malom prstu |
![]() |
Autori: Milan uli? ISBN: 9788660480387 / sifra 1138 Jo je rimski u?itelj retorike iz 1. veka n.e. Kvintilijan rekao: Matematika razvija pokretljivost duha, otrinu razuma i brzo shvatanje Matematika se smatra kraljicom me?u naukama. Ona se moe prou?avati i sama za se, a mnoge druge nauke ne mogu ni ?asa bez matematika. Bez matematike ne bi bilo ni jedne inenjerske struke, ne bismo znali da merimo vreme, ne bi bilo egipatskih piramida, naih fabrika, mostova, aviona, raketa, bankovnih ra?una ne bi bilo ni kompjutera ni mobilnih telefona. O potrebi da se ozbiljne teme predstave na interesantan i zabavan na?in, najbolje je rekao veliki francuski matemati?ar Blez Paskal jo po?etkom 17. veka: Matematika kao struka je toliko ozbiljna, da se ne sme propustiti ni jedna prilika da se ova oblast u?ini zabavnijom. Knjigom Matematika u malom prstu se upravo to i postiglo. Ona nam neke oblasti matematike predstavlja zabavno, ali informativno i vrlo pou?no. Svi znamo da mnogi osnovci i u starijim razredima mu?e muku sa malom tablicom mnoenje. Primenom tehnike mnoenje prstima moe svako dete ve? sa osam godina potpuno da ovlada tablicom mnoenja. Pokazane su razne metode brzog mnoenja i viecifrenih brojeva bez papira i olovke (mnoenje u glavi). Ova tehnika iz staroindijskih veda polako osvaja svet, bez obzira na sva pomagala (kompjuteri, ra?unske maine, mobilni telefoni) koja nam stoje na raspolaganju. U knjizi je na zanimljiv na?in dat i kratak pregled istorije matematike, po?ev od najstarijih vremena, preko Mesopotamije, Starog Egipta, Gr?ke, Kine, Starog Rima, indijanskog plemena Maja, pa do Evrope i Srbije do dananjeg vremena. Za svaku epohu data su najvanija matemati?ka saznanja, matemati?ko pismo i najpoznatiji matemati?ari. Prikazane su i maine i ure?aji za ra?unanje. Ra?unaljka ili abakus je jedna od prvih sprava (maina) koja je olakala kompleksne ra?unske operacije, pogotovo u vreme kada ?ovek nije vladao dananjim brojnim oznakama (arapski brojevi), nego pojedine brojeve/cifre ozna?avao raznim simbolima ili slovima. Jedan specijalni matemati?ki kompjuter napravio je krajem 19. veka na veliki matemati?ar Mihailo Petrovi?-Alas, mainu koja je na principu protoka te?nosti sluila za reavanje jednog tipa diferencijalnih jedna?ina. Za taj izum dobio je na svetskoj izlobi u Parizu 1900. godine zlatnu plaketu. Prikazana je i istorija razvoja digitalnih kompjutera, po?ev od prvog nema?kog iz 1931. godine koji je radio na principu elektri?nih releja koji su prekidali strujno kolo, preko tranzistorskih kola (poluprovodnici) koji od 1948. preuzimaju vode?u ulogu u izradi kompjutera (hiljadu puta bri od releja). Od 1964. godine kombinuje se sve ve?i broj tranzistora u mo?ne procesore, upotrebljavaju se integrisana tampana kola kao i tastature i monitori. Kompjuterska tehnika ima rapidan razvoj. Upotreba jo savrenijeg kvantnog kompjutera je samo pitanje vremena. Iz oblasti brojeva date su mnoge zanimljive i korisne stvari, npr. pravila deljivosti sa svim brojevima od 2 do 30 ili npr. da je svaki broj sa?injen od tri para istih brojeva uvek deljivi sa 37 (282828 ili 535353, t.j. ababab). Dati su osnovi svih brojnih sistema od dualnog do seksadecimalnog, kao i ve?e i manje jedinice od 10 24 do 10 -24 , njihove oznake i nazivi. Sa retkim, neobi?nim ili ?ak i ?udnim brojevima ?ovek se moe zabavljati i uivati u njihovoj skladnosti i neobi?nosti. Jedan od njih je svakako i zlatni presek (broj 1,61803), koji je ugra?en u ljudsko telo, u mnoge biljke i ivotinje i u najve?a umetni?ka dela. Opisane su i pojedine vrste kalendara (Stari Rim, jevrejski kalendar, muslimanski, majanski i srpski). Iz date tabele trajnog kalendara moe se jednostavno za sve datume od 1889 do 2112. godine odrediti odgovaraju?i dan u sedmici. |