Autor:    Zlatko Karač, Zlatko Karač
 Izdavač: UPI-2M PLUS/AF ZAGREB
 Godina:  2018.
 Br.strana: 432, A-4
 Fotografije:  kolori, tvrd povez
 ISBN:    9789537703356
 Cena :   6050,00 rsd // 50 eur

PDF sadržaj i odeljak

U knjizi je obrađena gotovo nepoznata, a vrlo vredna islamska baština u Hrvatskoj koju su autori celovito istražili i interpretirali, kako u istorijskom sloju osmanskih spomenika 16. i 17. st., tako i u sloju moderne i savremene islamske arhitekture 20. i 21. st. Razlozi nepoznavanja i neafirmiranosti islamske baštine u Hrvatskoj posljedica su sustavnih i temeljitih razaranja turskih spomenika još u prvim godinama kršćanske reconquiste krajem 17. st. te ideoloških i verskih antagonizama u prošlosti koji su rezultirali zatiranjem preostalih materijalnih ostataka, ali i potiskivanja svesti o tome da je veliki deo našeg ozemlja više od stoleća ipo pripadao svetu islamske civilizacije, kulture i umetnosti.

Hrvatska je prostor najzapadnijeg rasprostiranja osmansko-islamske baštine u Europi, ujedno i područje istovremenog dodira, ponekad i preklapanja, islamske likovnosti sa zapadnom renesansom. Ta činjenica ovu tematiku čini međunarodno relevantnom i zanimljivom u europskome kontekstu, pa je uložen napor da se monografiju u punom opsegu priredi dvojezično – u hrvatsko-engleskom slogu.

Istraživanjem sloja modernih i suvremenih džamija u Hrvatskoj reafirmiran je niz nepoznatih projekata relevantnih autora moderne (poput S. Planića, Z. Požgaja, O. Mujadžića, J. Neidhardta, V. Richtera, S. Sekulić-Gvozdanović, Dž. Čelića, M. Gološa, I. Prtenjaka, B. Vinceka, E. Polleti-Kopešić) te su valorizirane recentne realizacije i natječajna rješenja novih islamskih centara (D. Džamonje, D. Vlahovića i B. Vučinovića, F. Muzurovića i D. Raosa, G. Rake, D. Matekovića i dr.). Kao inovativni metodološki ekskurs ističe se treća cjelina knjige gdje se na temelju prethodno razvijenoga istraživačkog modela elaborira proces osmanska urbanizacija Vukovara kao case study univerzalno primjenjiv i na druge hrvatske gradove koji su tijekom povijesti bili pod turskom vladavinom.

Knjiga je rezultat gotovo desetgodišnjeg istraživanja (terenskog, arhivskog, bibliografskog), pri čemu je originalni doprinos autora, uz ostalo, vidljiv i u razvoju znanstvene metode obrade građe promatrane uvijek sintezno, no u simultanome dijakronijskom, topografskom i tipološkom sagledavanju unutar kultuloškoga konteksta vremena, te osobito u formuliranju  univerzalnog modela interpretacije osmanske urbanizacije naših prostora. Istraživanje je provedeno na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru znanstvenog projekta Heritage Urbanism voditelja akademika Mladena Obada Šćitarocija.

Knjiga je odmah po objavi osvojila NAGRADU RANKO RADOVIĆ za najbolje teorijsko delo o arhitekturi i gradu u 2018. godini.