Autor: Martin Djov?o
 |
|
Autor: Zlatko Kara?, Zlatko Kara?
U knjizi je obra?ena gotovo nepoznata, a vrlo vredna islamska batina u Hrvatskoj koju su autori celovito istraili i interpretirali, kako u istorijskom sloju osmanskih spomenika 16. i 17. st., tako i u sloju moderne i savremene islamske arhitekture 20. i 21. st. Razlozi nepoznavanja i neafirmiranosti islamske batine u Hrvatskoj posljedica su sustavnih i temeljitih razaranja turskih spomenika jo u prvim godinama kr?anske reconquiste krajem 17. st. te ideolokih i verskih antagonizama u prolosti koji su rezultirali zatiranjem preostalih materijalnih ostataka, ali i potiskivanja svesti o tome da je veliki deo naeg ozemlja vie od stole?a ipo pripadao svetu islamske civilizacije, kulture i umetnosti. Hrvatska je prostor najzapadnijeg rasprostiranja osmansko-islamske batine u Europi, ujedno i podru?je istovremenog dodira, ponekad i preklapanja, islamske likovnosti sa zapadnom renesansom. Ta ?injenica ovu tematiku ?ini me?unarodno relevantnom i zanimljivom u europskome kontekstu, pa je uloen napor da se monografiju u punom opsegu priredi dvojezi?no u hrvatsko-engleskom slogu. Istraivanjem sloja modernih i suvremenih damija u Hrvatskoj reafirmiran je niz nepoznatih projekata relevantnih autora moderne (poput S. Plani?a, Z. Pogaja, O. Mujadi?a, J. Neidhardta, V. Richtera, S. Sekuli?-Gvozdanovi?, D. ?eli?a, M. Goloa, I. Prtenjaka, B. Vinceka, E. Polleti-Kopei?) te su valorizirane recentne realizacije i natje?ajna rjeenja novih islamskih centara (D. Damonje, D. Vlahovi?a i B. Vu?inovi?a, F. Muzurovi?a i D. Raosa, G. Rake, D. Matekovi?a i dr.). Kao inovativni metodoloki ekskurs isti?e se tre?a cjelina knjige gdje se na temelju prethodno razvijenoga istraiva?kog modela elaborira proces osmanska urbanizacija Vukovara kao case study univerzalno primjenjiv i na druge hrvatske gradove koji su tijekom povijesti bili pod turskom vladavinom. Knjiga je rezultat gotovo desetgodinjeg istraivanja (terenskog, arhivskog, bibliografskog), pri ?emu je originalni doprinos autora, uz ostalo, vidljiv i u razvoju znanstvene metode obrade gra?e promatrane uvijek sintezno, no u simultanome dijakronijskom, topografskom i tipolokom sagledavanju unutar kultulokoga konteksta vremena, te osobito u formuliranju univerzalnog modela interpretacije osmanske urbanizacije naih prostora. Istraivanje je provedeno na Arhitektonskom fakultetu Sveu?ilita u Zagrebu u okviru znanstvenog projekta Heritage Urbanism voditelja akademika Mladena Obada ?itarocija. Knjiga je odmah po objavi osvojila NAGRADU RANKO RADOVI? za najbolje teorijsko delo o arhitekturi i gradu u 2018. godini.
|
Autori: Mustafa Hrasnica